IDENTIFIKASAUN DNA EMA NIAN
Husi materiál sira ne’ebé lorloron ita uza, bele uza fali
hodi identifika DNA ema nian.
SASÁN NE’EBÉ PRESIZA
·
Kopu 3
·
Masin no Bee
·
Korante (naran kór de’it)
·
Kanuru
·
Álkool
·
Deterjente (sunlight ka mama lemon)
·
Ai-kesak
OINSÁ HALO
![]() |
![]() |
![]() |
·
Fui bee ba kopu.
|
·
Hasai masin kanuru ida
tau ba bee iha kopu laran no kedok/kahur bee masin.
|
·
Hemu bee masin ne’e no
hakmumuk iha ibun laran durante minutu 2.
|
![]() |
![]() |
![]() |
·
Tafui fali bee masin kahur ho kabeen ba fali iha kopu
seluk.
|
·
Tau deterjente kanuru ida ba bee masin ho kaben ne’e no
kahur hamutuk.
|
·
Fui álkool iha kopu seluk tan.
|
![]() |
![]() |
![]() |
·
Tau korante mean ba iha kopu álkool nia laran no kedok
sira hamutuk.
|
·
Tau álkool ho korante mean ba kopu ne’ebé kahur ona bee
masin, kabeen no deterjente. Hafoin hein minutu 5.
|
·
Uza ai-kesak hodi foti
sa’e. Observa nia rezultadu!
|
TEORIA BÁZIKA
DNA (iha Inglês) ka ADN
(iha Português) maka sigla husi ácido desoxirribonucléico,
mak kompostu ogárniku ida.
Iha molékula ADN
ida-idak eziste ka iha instrusaun jenetika sira nian ne’ebé bele kordena hodi
halo dezenvolvimentu no funsionamentu ba ser vivu hotu-hotu no ba virus balun.
Papel prinsipal ADN nian
mak atu rai hamutuk informasaun nesesaria hodi halo konstrusaun ba proteina no
RNA.
ADN ita bele hetan iha
núkleu selula organismu nian ida, iha kromósomu nia laran, uitoan iha ran mean,
no ba ne’ebé laiha núkleu.
ADN forma husi unidade
ne’ebé mak repete ita hanaran nucleotídeos.
Iha kadeia ADN nian iha 2,2 too 2,4 nanómetru luan nian no iha
nukleotideo eziste 0,33 nanómetru naruk nian.
Iha ADN eziste kadeia
rua ne’ebé haleu nia ita hanaran dupla hélise. Nukleotidu sira prezente hela
iha kadeia dupla hélise nee. Baze ida ne’ebé liga ba açucar nee ita hanaran
nucleosideo no base ne’ebé liga ba açucar ida no fosfato ita hanaran nucleotideo.
Nunee ADN moos ita bele dehan katak polinucleotideo.
Kadeia prinsipal ADN
nian forma husi fosfato no residuo husi açucar. Açucar iha ADN nee mak
desoxirribose, pentose. Iha dupla hélise nee diresaun nukleotideo sira nian ba
kadeia ida halai ba diresaun nukleotideo kadeia seluk nian.
Iha ADN eziste base
haat, sira nee mak Adenina (A), Citosina (C), Guanina (G), Timina (T). Base
haat sira nee forma husi açucar/fosfato hodi forma nucleotídeo kompletu.
Base sira nee klasifika
iha tipu rua; adenina no guanina mak kompostu
heterocíclicos hanaran purina,
no citosina no timina mak pirimidina.
LIGASAUN BA MORIS
Bainhira ita hatene ona
oinsa DNA ka ADN nia lalaok, automátikamente ita mós sei hatene oinsa nia
ligasaun ba moris.
Iha ligasaun ba moris prinsipal
liu ba iha área medisina nian. La presiza ona gasta osan barak hodi hola
mekániku oi-oin hodi bele identifika ka haree DNA. Uza deit sasan bai-bain mós
ita bele haree ona DNA no ita bele rai osan barak liu.









