Friday, May 3, 2019

Pratika DNA Humano


IDENTIFIKASAUN DNA EMA NIAN

Husi materiál sira ne’ebé lorloron ita uza, bele uza fali hodi identifika DNA ema nian.

SASÁN NE’EBÉ PRESIZA

·         Kopu 3
·         Masin no Bee
·         Korante (naran kór de’it)
·         Kanuru
·         Álkool
·         Deterjente (sunlight ka mama lemon)
·         Ai-kesak

OINSÁ HALO

IMG_5289.JPG
IMG_5291.JPG
IMG_5293.JPG
·         Fui bee ba kopu.
·         Hasai masin kanuru ida tau ba bee iha kopu laran no kedok/kahur bee masin.
·         Hemu bee masin ne’e no hakmumuk iha ibun laran durante minutu 2.
IMG_5295.JPG
IMG_5296.JPG
IMG_5298.JPG
·         Tafui fali bee masin kahur ho kabeen ba fali iha kopu seluk.
·         Tau deterjente kanuru ida ba bee masin ho kaben ne’e no kahur hamutuk.
·         Fui álkool iha kopu seluk tan.
IMG_5299.JPG
IMG_5301.JPG
IMG_5305.JPG
·         Tau korante mean ba iha kopu álkool nia laran no kedok sira hamutuk.
·         Tau álkool ho korante mean ba kopu ne’ebé kahur ona bee masin, kabeen no deterjente. Hafoin hein minutu 5.
·         Uza ai-kesak hodi foti sa’e. Observa nia rezultadu!

TEORIA BÁZIKA

DNA (iha Inglês) ka ADN (iha Português) maka sigla husi ácido desoxirribonucléico, mak kompostu ogárniku ida.
Iha molékula ADN ida-idak eziste ka iha instrusaun jenetika sira nian ne’ebé bele kordena hodi halo dezenvolvimentu no funsionamentu ba ser vivu hotu-hotu no ba virus balun.
Papel prinsipal ADN nian mak atu rai hamutuk informasaun nesesaria hodi halo konstrusaun ba proteina no RNA.
ADN ita bele hetan iha núkleu selula organismu nian ida, iha kromósomu nia laran, uitoan iha ran mean, no ba ne’ebé laiha núkleu.
ADN forma husi unidade ne’ebé mak repete ita hanaran nucleotídeos. Iha kadeia ADN nian iha 2,2 too 2,4 nanómetru luan nian no iha nukleotideo eziste 0,33 nanómetru naruk nian.
Iha ADN eziste kadeia rua ne’ebé haleu nia ita hanaran dupla hélise. Nukleotidu sira prezente hela iha kadeia dupla hélise nee. Baze ida ne’ebé liga ba açucar nee ita hanaran nucleosideo no base ne’ebé liga ba açucar ida no fosfato ita hanaran nucleotideo. Nunee ADN moos ita bele dehan katak polinucleotideo.
Kadeia prinsipal ADN nian forma husi fosfato no residuo husi açucar. Açucar iha ADN nee mak desoxirribose, pentose. Iha dupla hélise nee diresaun nukleotideo sira nian ba kadeia ida halai ba diresaun nukleotideo kadeia seluk nian.
Iha ADN eziste base haat, sira nee mak Adenina (A), Citosina (C), Guanina (G), Timina (T). Base haat sira nee forma husi açucar/fosfato hodi forma nucleotídeo kompletu.
Base sira nee klasifika iha tipu rua; adenina no guanina mak kompostu heterocíclicos hanaran purina, no citosina no timina mak pirimidina.

LIGASAUN BA MORIS

Bainhira ita hatene ona oinsa DNA ka ADN nia lalaok, automátikamente ita mós sei hatene oinsa nia ligasaun ba moris.
Iha ligasaun ba moris prinsipal liu ba iha área medisina nian. La presiza ona gasta osan barak hodi hola mekániku oi-oin hodi bele identifika ka haree DNA. Uza deit sasan bai-bain mós ita bele haree ona DNA no ita bele rai osan barak liu.

Profile


Eu sou David dos Anjos Pereira Widiastara, tenho 17 anos de idade. Estudo na escola catolica de Sao Pedro, que esta localizado no Comoro, Dili Timor-Leste. Estou na classe de 12 ano. Quero continuar meu estudo de liscenciatura de Doutoramento na Surabaya, Indonesia.

Meu Pai chama-se Nurbertus Widiastara e a minha mae chama-se Maria dos Anjos Pereira. Tenho 3 irmaos. Meu velho irmao chama-se William dos Anjos Pereira Widiastara, meu segundo irmao e Antonio Ayrton dos Anjos Pereira Widiastara e o mais novo irmao e Cesaltino dos Anjos Pereira Widiastara.

Nos somos uma familia de Nazare.